Modern_Art

Tema seminarskog rada određuje se na početku semestra. Nakon što je student prikupio i proučio relevantnu literaturu, na konzultacijama s nastavnikom dogovara naslov i sadržaj rada te daljni tijek istraživanja. Konzultacije su obavezne prije predaje završne verzije seminarskog rada! Rad treba pisati gramatički i pravopisno točno. Kako stručna terminologija na hrvatskom jeziku još nije potpuna ni usklađena, dopušteno je korištenje stranih izraza (pišu se kurzivom), ali ih u pravilu treba zamjenjivati hrvatskim istoznačnicama. 2. Struktura seminarskog rada Osnovni dijelovi seminarskog rada su: 1. Uvod 2. Razrada teme 3. Zaključak 4. Dodaci U uvodu se čitatelj upoznaje s ciljem i svrhom istraživanja. Obrađuju se dosadašnje spoznaje o određenoj temi/području, objašnjava koja je znanstvena metoda korištena te se u najkraćim crtama iznosi struktura rada. Središnji dio seminarskog rada obrada je zadane teme. U zaključku se upozorava na sličnosti i/ili razlike u postojećim stavovima te se iznosi vlastiti sud o temi. Uz sve nabrojano, seminarski rad mora imati sažetak (100 riječi) i ključne riječi (najviše 5). Na kraju rada treba postojati popis korištene literature te popis slika, tablica, grafova i sl. (Ispod svake slike u tekstu mora biti legenda, a svaka tablica mora imati naziv.) Seminarski rad ne bi smio biti kraći od osam kartica teksta (jedna kartica = 1800 znakova). Njegov opseg ne uključuje sadržaj, popis literature i dodatke. 3. Izvori Citiranje korištene literature od osobite je važnosti u seminarskom radu. Bilješke se koriste u nekoliko slučajeva: (a) kada se citira tuđi tekst (stavlja se u navodnike), (b) kada se tuđi tekst sažima i oblikuje vlastitim riječima, (c) kada se navodi podatak koji općenito nije poznat, ali mu se zna autor, (d) kada se upućuje na druge radove koji se bave istom temom. Popis literature sadrži popis svih radova (knjiga, članaka, jedinica na internetu i dr.) koji se spominju u radu. To znači da svaki citat u tekstu mora biti zastupljen u ovom popisu, i obratno. Bibliografske reference navode se abecednim redom prezimena autora, vodeći računa da je interpunkcija u popisu ujednačena. Knjiga PREZIME, Ime(; PREZIME, Ime), Naslov knjige : podnaslov, Podatak o izdanju, Mjesto izdavanja : Nakladnik, godina izdavanja • APPELBAUM, Barbara, Conservation Treatment Methodology, Oxford : Butterworth-Heinemann, 2007. Članak u časopisu ili rad u zborniku PREZIME, Ime, "Naslov rada : podnaslov", Naslov časopisa, Oznaka sveska / godišta, broj (godina), Podatak o uredniku, Mjesto izdavanja : Nakladnik, Godina izdavanja, Stranice početna -završna), /ovo na str./* * samo za fusnote • DELANEY, John K.; WALMSLEY, Elisabeth; BERRIE, Barbara H.; FLETCHER, Colin F., "Multispectral Imaging of Paintings in the Infrared to Detect and Map Blue Pigments", Scientific Examination of Art : Modern Techniques in Conservation and Analysis, National Academy of Sciences : Washington, D.C. : March 19-21, 2003, Washington, D.C. : National Academies Press, 2005., str. 120-136 Članak u elektroničkom časopisu ili tekst na web stranici (PREZIME, Ime,) "Naslov dokumenta", Naziv stranice / Ime online časopisa, (Ime urednika), potpuna http adresa (), Datum objave ili pristupa dokumentu • LIPANOVIĆ, Ivka, "Gljivice, bakterije, crvotočine i termiti kao uzročnici popadanja drva", In situ : online časopis Odsjeka za konzervaciju-restauraciju, < http://www.e-insitu.com/images/stories/Pdf/lipanovic_bioloski.pdf>, objavljeno: 8. listopada 2009. (datum pristupa stranici: 17. listopada 2009.) Prijedlog uputa za citiranje literature naći ćete na stranici Odsjeka za informacijske znanosti: http://www.ffzg.hr/infoz/web2/index.php'option=content&task=view&id=109