Daruvar

Geografski odsjek PMF-a Seminarski rad iz turističke geografije Razvoj turizma u gradu Daruvaru Turističko geografski položaj grada Daruvara Prema regionalizaciji Republike Hrvatske, Daruvar pripada središnjoj makroregiji. Daruvar se nalazi u njenom istočnom dijelu Lonjsko–ilovskoj zavali. Kako uži prostor Daruvara ne predstavlja posebnu prirodnu regiju, nema ni svog užeg regionalnog imena. Granice tog prostora prolaze; na sjeveru naistočnijim obroncima Bilogore, na istoku zapadnim obroncima Papuka i Psunja na zapadu rijekom Ilovom i na jugu potokom Bijela. Daruvar se nalazi na 45۫ 35’ sjeverne geografske širine i 17˚ 20’ istočne geografske dužine na jugozapadnom dijelu prostrane panonske nizine, dok njegova nadmorska visina iznosi 155 -171 m. leži u kotlinskom proširenju rijeke Toplice, pritoka lijevog pritoka Ilove, na prijelazu planinskog prostora Papuka i valovitog poilovlja. Najjaču koncentraciju funkcija od većih naselja regije ima Bjelovar, a Daruvar kao drugi grad županije ima direktnu utjecajnu zonu na svoj bliži prostor te je jedan od subreginalnih centara. Daruvar se prostire na površini 64 km² i danas broji 9811 st. a s okolnim naseljima 13243. to su Daruvarski vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Majur, Ljudevit selo, Markovac i Vrbovac. Postanak naselja uvijetovali su termalni izvori uz rijeku Toplicu i padine gorskog masiva Papuk. Urbana povijest Daruvara je duga i uskoro će biti dvije tisuće godina od osnutka prvog lokaliteta poznatog kao organizirana urbana cijelina. Najstarije poznato naselje, smješteno pored ljekovitih geotermalnih izvora na prostoru daruvarske kotline datira iz 4 st. prije Krista. Arheologija na ovom području svojim nalazima (kamene sjekire) govori da je kraj bio naseljen i ranije, u kameno doba. Prvi poznati stanovnici daruvarskog područja bili su Jasi (Iassioi ili Iassi) što znači “ topličani “ ili “ Iscijelitelji “, mješavina ilirskih i keltskih plemena. Dolaskom Rimljana nastaje rimsko naselje – Res publica Iasorum i postaje ne samo značajni administrativno, politički, kulturni i zdravstveni centar već je imao i značajnu stratešku ulogu na prometnom pravcu Siscia – Mursa. Arheološki izvori potvrđuju da je antički grad Aquae Balissae (“vrlo jaka vrela”) u vrijeme rimske vlasti imao status municipija, samouprave zajednice Iassa. Nalazi ukazuju da je u Aquae Balissae postojao forum ukrašen carskim konjaničkim brončanim kipovima u statuama, Jupiterov hram, termalni kompleks sa Silvanovim hramom i amfiteatrom. Najpoznatiji arheološki nalaz iz Daruvara je carski mrežasti diatretni pehar za vino koji je danas izložen u Kunsthistorisches Museum u Beču. Ovo rimsko naselje stradalo je već u prvoj fazi seobe naroda kada su daruvarskim područjem prošli mnogi narodi koji su iza sebe ostavili pustoš i za više stoljeća zaustavili daljnji kulturni razvoj. Propašću Rimskog Carstva počinje čitav niz migracijskih procesa koji daju snažan pečat socio – ekonomskim odnosima u daruvarskom kraju. Slaveni, zajedno s Avarima stižu u ove krajeve na prijelazu iz 6. u 7. stoljeće. Slaveni stvaraju svoju zajednicu – kneževinu Panonsku Hrvatsku. Od 11. st. ovo je područje pripadalo srednjovjekovnoj Zagrebačkoj biskupiji i Križevačkoj županiji. U Daruvarskoj kotlini, na brežuljku Stari Slavik iznad geotermalnih izvora plemići Nelipići od Dobre Kuće podižu svoju utvrdu Kamengrad (Kuwar). Do 12 st. prostor istočnog Poilovlja činio je župu Svetačje. U 12 st. to se područje raspalo na tri manje župe: Topolicu, Pakrac, i Svetačje, koja podjela traje sve do 15 otkada su uvedeni kotari , te ove župe postaju kotari. U ovoj podjeli prostor današnjeg Daruvara pripadao je župi Toplica, odnosno kotaru Toplica do 15 st. Nakon poraza hrvatsko – ugarske vojske na Mohač polju 1526. godine, daruvarskom kraju počinju se približavati Turci. Pred Turcima se narod seli u sigurnije krajeve a kraj između Ilove i Papuka ostao je napušten. Turci su ovim prostorom vladali od 1543. – 1687. godine i oslobođenu tijekom tog vremana uništena sva kulturna i materijalna dobra iz prethodnih stoljeća. Održao se jedino naziv Podborje koje je bilo sjedište istoimene nahije ( općine ). Turci su koristili termalne izvore i nazivali ih Ilidža. Nakon odlaska Turaka 1687. godine devastirano podborsko područje ušlo je u novo razdoblje koje je trajalo do kraja 19 st. u kojem su ova područja dobila svoje nove stanovnike. U to vrijeme vojne vlasti, preko svojih oficira Čeha, dovode češke obitelji na zemlju oslobođenu od poreza. Kao šumski radnici dolaze i njemački doseljenici. Zemljište na kojem je danas Daruvar kupio je od Marije Terezije plemić Antun Janković koji od 1771 do 1777. po nacrtima bečkih arhitekata gradi u Daruvaru barokni dvorac, a koji sa svojim parkom postaje centralni motiv jezgre današnjeg grada. Izgradnjom prvih gradskih kupki 1772. Godine Antun Janković je zacrtao jednu od osnovnih funkcija grada Daruvara, a to je termalno liječilište. Na termalnim izvorima uz stočarstvo stanovnici ovih prostora počeli su uzgajati pčele, saditi duhan i gajiti dudov svilac. Zbog toga je Antun Janković dobio pohvalu Marije Terezije, a 1765.godine dobio potvrdu nasljednog plemstva i pridjevak “de Daruvar” (daruvarski), zbog ždrala u svom grbu, po čemu se Podborje i postupno počelo nazivati Daruvar (daru – ždral, var – grad). Daruvar je krajem 19 st bio već poznato lječilišno središte u kojeg su dolazili ne samo seljaci iz okolnih sela veći mnogi potencijalni bolesnici ali i turisti. Grof Julije Janković prodao je vlastelinstvo Daruvar grofici Magdaleni Lechner i kupališno liječilište mijenja vlasnika.U to vrijeme grofica Lechner obnavlja stare i gradi nove kupališne zgrade, daje izvršiti kemijsku analizu vode i mineralnog blata, te uz medicinsko osoblje organizirano vodi korištenje tople vode i blata u svrhu liječenja na tada suvremeni način. To vrijeme se može označiti kao početak zdravstvenog turizma ovoga kraja. Swot analiza Prednosti Povoljan geografski položaj , dobre prometnice sa zapada iz Ilovske zavale, kao i sa sjevera omogućile su širenje grada u dolini rijeke Toplice i uz termalne izvore, a time je naselje postalo gravitacijsko središte manjih naselja iz okolice, a izgradnjom cestovnih i željezničkih komunikacija i prostor za razvoj turizma, industrije, trgovine i obrta. Osobitost položaja Daruvara u makroprostoru je u gotovo podjednakoj udaljenosti od Save i Drave (50 km),odnosno od Zagreba ( 130 km) i Osijeka (140 km) čime je Daruvar u središtu međurječja Save i Drave. Grad se nalazi na prostoru najpovoljnijeg prijelaza iz Podravine u Posavinu, odnosno središnjih dijelova Panonske nizine preko središta Dinarskih planina na Srednji Jadran, pa je time na transverzalnoj cestovnoj prometnici između Save i Drave. Laka pristupačnost sa zapada iz područja Ilove veže Daruvar cestom s Bjelovarom (53 km), Garešnicom (30km), Kutinom (50km) i Pakracom (21km). Suvremene ceste i most na Dravi kod Barcza potencirali su ulogu međunarodnog turističkog tranzitnog mjesta u smjeru Srednjeg Jadrana, posebno iz Mađarske, Češke i Slovačke. Od turističkih i zdravstvenih ustanova “Daruvarske toplice” drže primat u ovom kraju, a tradicija je još od rimskog doba – lječilište Aquae Balissae, speijalizirane za medicinsku rehabilitaciju i nositelji razvoja zdravstvenog turizma i ugostiteljske ponude. Osnovni prirodno ljekoviti faktori su termalna voda i mineralno blato (peloid). Danas lječilište raspolaže sa 294 postelje u lječilišnom hotelu “Termal” B kategorije i 23 postelje u novo adaptiranoj depadansi “Arcadia” ( simbol kupališta i grada) u sklopu koje se nalazi i restoran “Terasa” (ocijenjen i uvršten među 100 najboljih restorana u Hrvatskoj), smješteno u sjeveroistočnom dijelu grada u višestoljetnom parku prepunom egzotičnih vrsta drveća (uglavnom mediteranske), a smještajne kapacitete popunjava i hotel “Balise” s 39 postelja u samom centru grada. U parku se nalazi i Centralno blatno kupalište izgrađeno 1909. godine u maurskom stilu. Od kulturnih i povijesnih atrakcija tu su još i barokni dvorac grofa Jankovića smješten u parku u kojem se nalazi stoljetno drveće (Gynko Biloba). Od povijesnih građevina u samom centru se također nalazi Crkva Presvetog Trojstva izgrađena 1764.g., dok 6 km sjeverozapadno od Daruvara nalazi se Dvorac Dioš (poseban je po neuobičajenim arhitektonskim rješenjima i zaštićen je spomenik kulture, izgrađen 1904. g.) koji nije otvoren za javnost nego služi salezijancima za obavljanje bogoslužja, ali je omiljeno izletište i zanimljiva točka na biciklističkoj stazi . U gradu se nalazi i sportski ribnjak “Jezero” u kojem se održavaju brojna sportska natjecanja u ribolovu i pripremanju fiša. Osim ribolova tu je i lovni turizam koji postaje zaseban sastavni dio turističke ponude ovoga kraja, a u tom smislu Daruvarske toplice su u svom programu za prezentiranje lovnog sadržaja opremile, osim pratećih zahtjeva lovaca, prihvatilište za lovačke pse i hladnjače za prihvat i čuvanje odstrela divljači. U okviru razvijanja lovne tendencije toplice vrlo blisko surađuju sa lovačkim društvima u svrhu osmišljavanja kompletnih lovnih programa. Jedna od najzapaženijih turističkih kota je Petrov vrh udaljen 9 km od središta grada. Ovdje se nalazi planinarski dom “Petrov vrh” u vlasništvu Planinarskog saveza, visoko kategoriziran jer nudi ugostiteljske usluge i pruža mogućnost smještaja za 40 osoba u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama. Uz planinarski dom tu se nalazi i skijaška staza sa vučnicom i instaliranim osvjetljenjem za noćno skijanje. U sklopu doma djeluje skijaška škola koja za zimskih mjeseci privlači mnogobrojne obitelji na zimski odmor. Od planinarskog doma mogući su izleti prema Đulovcu i razvalinama Stupčanice na 380m nadmorske visine ( tri i pol sata hoda ), Crnom vrhu na 863 m nadmorske visine ( četiri sata ), Zvečevu na 450 m nadmorske visine (osam sati hoda). Cesta do planinarskog doma prolazi kroz Daruvarsko vinogorjegdje je uzgoj vinove loze započeo prije dvije tisuće godina, pa do današnjih dana, proizvodnjom visoko kvalitetnih vina. Mikroklimatski uvjeti na ograničenim lokalitetima posebno pogoduju osobinama daruvarskih vina. Posebice se ističe Sauvignon za koji daruvarsko vinogorje predstavlja idealno mjesto uzgoja, te koji svojim bogatstvom arome podsjeća na miris livada. To je uvjetovalo nastanak vinske turističke ceste, koja počinje u Daruvaru, a nastavlja se Vinogradskom cestom kroz naselje Daruvarski Vinogradi prema Petrovom vrhu. Uz samu vinsku cestu postoje već nadaleko poznate turističke atrakcije među kojima su najreprezentativnije Rimska šuma (Park šuma), te Židovsko groblje za koje je Minisatrsvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu donijelo Rješenje o preventivnoj zaštiti. Prvi punkt trase je izletište Vranjevina sa izvorom “Sveta voda” koje je 15. lipnja 2000. godine proglašeno šumom s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju. Prostorni plan Bjelovarsko – bilogorske županije respektira ovaj proctor i cijeli potez od Vranjevine do Petrovog vrha valorizira kao prirodni krajolik kao nastavak područja Parka prirode – Papuk. U Daruvaru već niz godina djeluje “Aeroklub Ždral” koji svojim panoramskim letovima i aeromitinzima čini turističku ponudu Daruvara još bogatijom (registrirana zračna luka za sportske letjelice i avione), a kasačko sportsko rekreativni turizam razvija se na novouređenom hipodromu. Inicijativom Konjičkog kluba “Daruvar” 1996. Registrirana su državana natjecanja pod nazivom “Kasačke utrke Daruvar”, u kasačkim disciplinama sa stazom B kategorije. Državno natjecanje ali i galopska utrka rekreativnih konja izrazito je primamljiva mnogim posjetiteljima. Daruvarska pivovara izgrađena je 1840 godine, proizvodi “Staročeško pivo” po izvornoj češkoj recepturi. Njeni pogoni se mogu razgledavati a turisti koji to žele mogu pivo i degustirati. Turistička zajednica grada Daruvara sustavno se brine o očuvanju identiteta ovog kraja kroz tradicionalno organiziranje raznih manifestacija i priredbi od kojih najveću pozornost privlače “Žetvene svečanosti” – Dožinky. To je jedna od najvećih manifestacija hrvatskih Čeha, a održavaju se svake druge godine uz sudjelovanje svih čeških beseda u Hrvatskoj (“Češke besede” su amaterska društva organizirana kao udruge građana u kojima Česi njeguju svoj jezik i kulturu). Od značajnih priredbi koje se održavaju svake godine važno je spomenuti tradicionalno “Daruvarsko martinje”, “ Vincekovo”, “Vinodar” – izložba vina koja se održava u podrumu dvorca grofa Jankovića, te “Darfest” – festival pjevača amatera. Osobitosti današnje turističke potražnje jesu naglašena ekološka svijest, zanimanje za doživljavanjem tipičnog, lokalnog ugođaja i posebnosti mjesta, te privlačnosti i raznolikosti rekreacijskih, zabavnih te sportskih sadržaja pa je zbog toga odmor na seoskom gospodarstvu sve češći oblik načina provođenja slobodnog vremena. Tako i ergela kasača “Pehovac” , seljačko domaćinstvo sa ergelom jahaćih konja koje se nalazi u Daruvarskom Brestovcu, u zaseoku Pehovac, udaljenom od središta Daruvara svega 5 km, ima sve veći značaj. Smještena je na 9 jutara livada a ima i dva vlastita izvora pitke vode koja služe kao napajališta. Na samom gospodarstvu je uređena suvremena jahaća staza duljine 550 m koja služi za treniranje ali je isto tako pogodna za turističku vožnju u dvosjedu. U neposrednoj blizini ergele nalazi se adaptirana star seoska kuća autohtonog zdanja sa svim obilježjima koji se mogu pronaći samo u daruvarskom kraju, a mješavina je multinacionalnih specifičnosti ovog kraja a raspolaže sa 10 ležaja. Na ergeli se nudi škola jahanja, škola za vozača kasača te rekreativno jahanje. | | | | | | |PRIRODNE |REKREACIJSKE |KULTURNE i |SPECIJALNI |OSTALE | |ATRAKCIJE |AKTIVNOSTI |POVIJESNE |DOGAĐAJI |ATRAKCIJE | | | |ATRAKCIJE | | | | | | | | | |rijeka Toplica |Ribolov na rijeci Toplici i|Ostaci iz antičkog doba |Žetvene svečanosti |Češki gastronomski | | |sportskom ribnjaku | |“Dožinki” i češki folklor |specijaliteti | | | | | | | |Gusto pošumljene |Rekreacijsko jahanje na |Crkva Presvetog Trojstva |“Vinodar”, martinje |Posjet Daruvarkoj pivovari | |šume Papuka |ergeli konja Pehovac | | |i Vinariji i kušanje | | | | | |proizvoda | | | | | | | |Izvori termalne |Lov u šumama Papuka |Dvorac grofa Jankovića |“Darfest”, natjecanje |Aeromitinzi, panoramski | |vode | | |amatera |letovi | | | | | | | |vinogradi |Brdski biciklizam, |Stoljetno drveće Gynko |Konjičke i kasačke utrke na|Vožnja fijakerom “Bukač” | | |planinarenje |Biloba |hipodromu | | | | | | | | |Klima- blage |Škola skijanja na Petrovom |Židovsko groblje |Natjecanje u ribolovu |Fišijade na ribnjaku | |zime, suha ljeta |vrhu | | |“Toplica” | | | | | | | |Park - šuma |Trim staze u parkovima |Stoljetni perivoji i |Nogometni turniri |Daruvarske mažoretkinje | | | |parkovi | | | Nedostaci Godišnja insolacija kreće se oko 1853 sata, što je manje od ostalih panonskih gradova zbog kotlinskog smještaja, termalnih izvora i blizine šumskog prostora istočno od grada, uzrokujući tako češće jesenske i zimske magle, a što samo po sebi utječe negativno na dolazak, zadržavanje i raspoloženje turista. Slijedeći nedostatak za bolji razvoj turizma je relativno loša prometna povezanost. Transferzalni cestovni pravac sjever – jug, te regionalni pravac koji se proteže kroz Daruvar u smjeru istok – zapad, znatno ga čine „daljim“ nego što on to jest. Što se tiče željezničkog prometa stvar je još gora. Naime, željeznička pruga koja povezuje Daruvar s Viroviticom na sjeveru te Banovom Jarugom na jugozapadu je uskotračna pa tako nema mogućnosti dolaska putničkih i brzih vlakova. Daruvar svoje povijesne tragove bilježi već preko dvije tisuće godina, a nedostatak gradskoga muzeja onemogućuje predstavljanje grada široj javnosti. Nedostatak stručnih kadrova te ograničenost kapitala jedni su od ključnih prepreka bržeg napretka. Na to se nadovezuje nedostatk krevetne mreže te seoska gazdinstva, koja službeno nemaju registriranih postelja. Jedan od prioriteta je i Planinarski dom „Petrov vrh“ koji iziskuje bolju opremljenost soba za smještaj izletnika te adekvatno tome i ugostiteljski trakt. Tako i skijaška staza s vučnicom ne odgovaraju zahtijevima šireg tržišta, a također i loša makadamska cesta kojom ne mogu prolaziti autobusi. Što se tiče promocije, Turistička zajednica grada koristi se klasičnim propagandnim sredstvima (prospekti) što predstavlja zastarjelu metodu komuniciranja sa tržištem a tome je razlog nedostatak video – filmova, televizijskih spotova, mapa i turističkih vodiča sa svim programima turističke ponude, te izrada nove, suvremenije brošure. Mogućnosti Da bi se odstranila stihija i spriječila masovnost važno je što prije izraditi strateški marketinški plan razvitka turizma županije. Tim planom trebalo bi odrediti nosioce razvitka turizma i rajonizirati ponudu prema prednostima nekog dijela županije. U registriranim smještajnim objektima u županiji ima 900 postelja i to u hotelima, motelima i domovima. U njih turisti dolaze uglavnom radi zdravstveno – liječilišnog turizma., rekreativno – sportskog, lovnog i ribolovnog turizma. Kada se uzima bilo koji podatak za analizu razvijenosti turizma u Daruvaru i okolici (brojnost ponude, kvaliteta ugostiteljske ponude, putničke agencije) dolazi se do zaključka da je turizam nerazvijena oblast iako su mogućnosti i potencijali veliki. Zbog toga se razvitku turizma ovog kraja treba pristupiti znalački i s puno strpljenja. S obzirom na nedostatak stručnih kadrova , i ograničenost kapitala, sustav treba razvijati kroz pokazne objekte i sadržaje izvedene na jednom području i primjenjive na drugom, sličnom poručju. Tako gledajući postoji mogućnost dvaju modela revitalizacije turizma na daruvarskom području. Prvi model je “Daruvarski model” koji pretpostavlja da na daruvarskom području treba iskoristiti tradiciju i unapređivati zdravstvo – lječilišni turizam, sportsko – rekreacijski turizam, lov i ribolov, te poticati novi razvoj u obliku vinske ponude, skijanje, izletničke ture, kulturne događaje i dr. Drugi model je “Bilogorsko – moslavački” model koji podrazumijeva postojanje niza seoskih domaćinstava i obiteljskih vinarija, koji bi uz manja ulaganja i stručnu edukaciju mogli ponuditi smještaj te niz aktivnosti (učestvovanje u poslovima gazdinstva, tečaj ručnog rada, branje voća i sl.) ali i drugih (biciklističke, pješačke i jahačke ture). Obzirom na malobrojnost sadržaja, tek promjena dvaju modela može dati nekoliko dana zanimljivog boravka turista u ovom području. Šire gledano, teško da će se današnji turist odlučiti za daljnji ili ponovljeni boravak u ovim krajevima. Uloga lokalne jedinice samouprave važna je na način da se Daruvar kao turističko mjesto planira i uređuje tako da se naglasi i sačuva orginalnost i tradicija ali i ispune kriteriji modernog života. Za komuniciranje sa tržištem u svrhu propagande i promicanja turizma Daruvara važno je razmotriti i mogućnost uvrštavanja u stručne časopise te prezentiranja turističke ponude na sjmovima, burzama, izložbama, znanstvenim skupovima o zdravstvu, ciljanim simpozijima te prisustvovanju sastancima u cilju proširivanja direktnih poslovnih kontakata po oblicima ponude ali i održavanja tradicionalnih prigoda te osmišljavanja vlastitog identiteta u promoviranju gastro ponude te instaliranja novih obrazovnih kadrova u Turističku zajednicu grada u smislu implementacije odjela odnosa s javnošću usmjerenog prema tržištu. Svrha ustrojstva ovakvog odjela je stvaranje povoljnog mišljenja tj. stava o Daruvaru kao visokopozicioniranoj destinaciji kontinentalnog turizma, poticanje javnosti da misli, vjeruje i reagira drugačije nego što je do tada. Odjel odnosa s javnošću bi imao za cilj održavati dobre i stalne veze s masovnim medijima, organizaciju i vođenje konferencija za novinare, sponzoriranje različitih priredbi, organiziranje priredbi, izložbi, sajamskih nastupa te komuniciranje sa inozemnim tržištem, a sve u ostvarivanju osnovnog cilja turističke zajednice i grada Daruvara u smislu promoviranja vlastitog stila – imagea ove destinacije. Aqua park koji bi trebao biti otvoren do ljeta, ima priliku biti jedan od glavnih nosioca turizma u gradu, županiji i regiji.. Uz olimpijski bazen, koji je uvelike nedostajao kompleksu daruvarskih toplica, instalirati će se sportski tereni i wellness centar. Ovaj projekt bi trebao riješiti potrebu za ostalim sadržajima koji su u sadašnjoj srtukturi ponude nedovoljno zastupljeni a to su kvalitetna ugostiteljska ponuda i povećanje krevetne mreže. U okviru popunjavanja smještajnih kapaciteta i njihove iskorištenosti prvenstveno se misli na veći obim korištenja usluga već obrađenih struktura, s tim da se ne remeti kvaliteta u pružanju usluga – prilagođavanje programa turističke ponude novim programima. Mogućnost produženja trajanja boravka postoji u diferencijaciji cijena i iznalaženju klijentele veće platežne moći, a ocjenjuje se na temelju popunjenosti smještajnih kapaciteta, prodanih aranžmana i proširenja ponude novim programima te kvalitetom usluga. Poboljšanje kvalitete usluga je faktor koji dominira kada se govori o politici proizvoda. U tu svrhu trebalo bi u budućnosti jasnije profilirati uslugu, znači specijalizirati se i uvesti inovacije koje vode većoj kvaliteti i uspiješnijem pružanju usluga. Daruvarsko vinogorje svoju turističku afirmaciju treba doživjeti registriranjem gospodarskih domaćinstava i klijeti sa smještajnim kapacitetima te promoviranjem domaće zdrave hrane – sira, kobasica, slanine i šunke te degustaciju vina, te uređenjem okoliša izletničkih punktova na vinskoj cesti te obnova vidikovca “Piramide” nekdašnjeg simbola planinara i ljubitelja prirode. Aeroklub “Ždral” također pruža mogućnost proširenja korištenja avio letova u različite svrhe (avio taxi) , ali u ovisnosti sa financijskom potporom. Ovom analizom vidimo da su potencijali razvoja turizma veliki, naročito za razvoj seoskog. Da bi se takva gosopodarstva mogla održati, potrebno je sve ponude daruvarskog kraja komercijalizirati te da bi se postigla što veća razina izvrsnosti važno je I to da se uključi država sa svojim sredstvima za poticanje malog I srednjeg poduzetništva. S obzirom da u ovom području vlada opća nezaposlenost, u promicanju malih seoskih domaćinstava treba što prije revitalizirati selo, poticati primarnu seosku proizvodnju I preradu poljoprivrednih proizvoda, zaštitu I razvoj karakteristika ruralnih područja a naročito njihovih vrednota I identiteta. Isto tako vodeći brigu o izvedivosti modela seoskih gospodarstava u svrhu turističke ponude trebalo bi usrajati na razvoju seljaka kao poduzetnika. Izgradnjom magistralne ceste koja je u planu, a koja bi prolazila zapadno od grada, Zagreb bi se “približio” Daruvaru, ali i ostali dijelovi središnje Hrvatske. Opasnosti Promocija je, uz proizvod, drugi najvažniji element marketinga mix-a jer ako se turistička ponuda adekvatno ne promovira i na taj način pravovremeno ne obavijesti o njezinoj prisutnosti na tržištu, turistička potražnja ostat će neiskorištena. Poboljšanje kvalitete usluga je faktor koji dominira kada se govori o politici proizvoda. U tu svrhu trebalo bi u budućnosti jasnije profilirati uslugu, znači specijalizirati se i uvesti inovacije koje vode većoj kvaliteti i uspiješnijem pružanju usluga, u suprotnom rezultati neće biti zadovoljavajući za turizam i gospodarstvo grada općenito. Konkretna opasnost za razvoj turizma grada mogla bi biti neisplativost aqua parka. Ta opasnost je opravdana jer se sličan aqua park planira otvoriti u blizini,u sjevernom dijelu Bosne I Hercegovine (Banja Luka – bolji prometni položaj ). Zaključak Grad Daruvar sa svojom stoljetnom tradicijom lječilišnog turizma i prirodnim znamenitostima, skladno spojenim s modernim turističkim kapacitetima, nezaobilazno je mjesto na turističkij karti Hrvatske. Danas, prepoznatljiva je težnja Daruvara za napredan, suvremen pristup orijentaciji razvoja kontinentalnog turizma, stoga je u planiranju razvoja novoj tržišnoj orijentaciji i okretanju prema pojedincu, usmjeren na koncept razvoja turizma, ekologije i infrastructure. Prirodni potencijali zajedno sa organizacijsko – materijalnim postavkama turističke ponude, uvjetuju Daruvar posebnim atraktivnim mjestom u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koji puni procvat tek treba doživjeti. To nadalje znači, da je u novoj strategiji unapređenja turističkog razvoja daruvarskog kraja utkan uravnotežen razvoj ekonomskih, ekoloških i infrastrukturnih činitelja temeljenih na aktivnostima malih racionalnih programa ambijentalne i autohtone vrijednosti, na programima inovacija, revitalizacije, selekcije i korekcije postojećih kapaciteta i resursa. Takvim projektima na najbolji se način može trajno i sveobuhvatno afirmirati vrijednost turizma i daruvarskog kraja u cjelini. Gradu Daruvaru je novi selektivno - kvalitetni turistički koncept danas nužnost, obzirom na višestruke komparativne prednosti iz kojih proizlazi potreba i mogućnost za valoriziranjem pojedinih selektivnih oblika. Naravno, pri tome nisu dovoljne samo individualne inicijative nego šire zajedničke aktivnosti i akcije društvane zajednice kojoj mora biti cilj da prezentirane turističke oblike približi visokim standardima i u tom pruži odgovarajuću pomoć kako u interpretaciji tako i u jedinstvenoj organiziranosti u nastupu revitalizacije daruvarskog turizma. U uspješnoj realizaciji selektivno – kvalitetnog koncepta moguće je i jedino, odgovorno pristupiti stvaranjem turističke atmosfere, turističkog ambijenta i entuzijazma, educiranjem domaćeg receptivnog stanovništva, mladu populaciju, turističke djelatnike pa i same turiste, te prenositi sadržajne turističke mogućnosti i istinu o Daruvaru kao domaćinu. Litertura 1.Caplar A.: Osnove 2.Cetinski, V.:Strateško upravljanje razvojem turizma I organizacijska dinamika, FTHM, Opatija, 2005. 3. Enciklopedija likovnih umjetnosti, JLZ, 1966, staklo 4. Gjurin M.: Planinarsko – turistički vodič, Tiskara Daruvar, 1997. 5 Horvat, R: Povijest trgovine, obrta I industrije u Hrvatskoj, AGM, Zagreb, 1994. 6. Hrvatski lovački savez, www.hrvatski- lovacki-savez.hr 7. Magaš, D.: Turistička destinacija, Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija, 1997. 8. Monografija grada Daruvara, Biblioteka Monografije, Turistkomerc, Zagreb, 1998. 9. Mrnjavac, E.: Promet u turizmu, FTHM, Opatija, 2002. 10.Narodne novine br. 30 11.Pavičić, I.: Sportsko-ribolovni turizam kao temelj razvoja kontinentalnog turizma, www.ribolov.net 12.Poljak Ž.: Hrvatske planine, Planinarsko – turistički vodič, br. 4, 2005. 13.Savez Čeha I Slovaka u Republici Hrvatskoj, www.savez-ceha-rh.htnet.hr 14.Senečić, J., Vuković, B.: Marketing u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 1993. 15.Senečić, J.: Promocija u turizmu, Mikrorad, Zagreb, 1998. 16.Službene stranice grada Daruvara, www.daruvar.hr 17.Statističke informacije 2005., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. 18.Strugar, V.: Bjelovarsko – bilogorska županija, Županija bjelovarsko – bilogorska, Bjelovar, 1996. 19.Vuković B.: Poslovanje turističkih agencija, Školska knjiga, Zagreb, 1994. Izvori: 1. Pučko otvoreno učilište: Pučka knjižnica Daruvar 2. Anketni upitnici ŠRD Toplica 3. Internet